Blekkingar į blekkingar ofan

Žaš er einkenni žeirra er mest ašhyllast vindorkuver į Ķslandi aš blekkja fólk. Lķtiš er gert śr neikvęšum įhrifum slķkra virkjana en mikiš gert śr žvķ sem telst til kosta. Žar eru jafnvel stundašar loftfimleikar sem ekki hafa įšur žekkst.

Žetta sést vel žegar kynningarefni og skżrslur žessara fyrirtękja til opinberra ašila er skošaš og einnig ķ žvķ efni sem fjölmišlum er fęrt. Žar er ętķš gert lķtiš śr stęrš vindmillana, żmist meš žvķ aš setja vķsvitandi rangar stęršir mišaš viš umhverfiš inn į myndir, eša meš žvķ aš mynda vindmillur śr mikilli hęš žannig žęr virki minni. Flestir ęttu aš žekkja myndina sem svo oft er sżnd ķ fjölmišlum, žar sem vindmilla er sett viš hliš Hallgrķmskirkjuturns. Žar er vindmillan ca. helmingi hęrri en turninn, žó stašreyndin sé aš žęr hugmyndir um vindmillur hér į landi séu flestar upp į hęš sem er vel yfir žrefalda hęš Hallgrķmskirkju. Gjarnan eru sżndar myndir erlendis frį og žį gjarnan notaš myndefni af litlum vindmillum.

Vitaš er aš nokkur hįvaši er frį vindmillum, en žó halda forsvarsmenn žeirra erlendu ašila er hér vilja reisa slķk mannvirki, aš ekki heyrist hęrra ķ vindmillum en ķ ķsskįp! Um lįgtķšnihljóš vilja žessir ašilar ekki kannast. Žó sannaš sé aš žaš valdi verulegum skaša.

Fugladrįp er vel žekktur vandi vindmilla. Hér hefur vindbarónum tekist aš skauta meš öllu framhjį žeim vanda, jafnvel svo aš heimild viršist vera aš myndast fyrir byggingu fjölda vindmilla ķ grennd viš žekkt varpsvęši hafarna og į mörkum frišlanda.

Žegar svo kemur aš telja upp kostina vantar ekki gorgeirinn ķ vindbarónana. Žaš er aušvitaš erfitt fyrir lķtt menntašan mann aš efast um reikniašferšir fyrrverandi rektors viš einn af hįskólum landsins. En vissulega veršur sś ašferšafręši sem hann beitir aš teljast nżlunda, žegar hann er aš finna śt fjįrhagslegan hagnaš af byggingu vindmilla. En jafnvel žó ég hafi ekki burši til aš efast um ašferšafręšina viš žennan śtreikning, leifi ég mér sannarlega aš efast um forsendurnar sem hann fęrir inn ķ žį ašferšafręši sķna. Ķ stuttu mįli, samkvęmt eigin sögn rektorsins, fjallar ašferšafręšin śt į žaš aš taka eitt af stórišjufyrirtękjum landsins, hversu mikla orku žaš notar og deila ķ hana meš fjölda starfsmanna žess. Nišurstašan er sķšan margfölduš meš hįmarksorkugetu vindorkuveranna. Žarna ętla ég ekki aš efast um fyrripart ašferšafręšinnar, enda hśn fundin upp af hįskólarektor. Sķšari hlutinn er hins vegar gagnrżniveršur. Hįmarksorkugeta vindorkuvera er langt frį orkuframleišslugetu žeirra. Žetta er aušvitaš ekki nein nż stašreynd, enda vindmillur veriš ķ rekstri bęši hér į landi og erlendis um nokkuš langt skeiš. Orkuframleišsla vindorkuvera žykir nokkuš góš ef hśn fer yfir 35% af hįmarksorkugetu žeirra. Reikna mį meš aš hśn geti oršiš eitthvaš betri hér į landi, mešan vindmillur eru nżjar og lķtil bilanatķšni. Gefum okkur aš hśn gęti oršiš allt aš 50%, sem er aušvitaš nokkur bjartsżni.

Śt frį žessum forsendum sķnum komst fyrrverandi rektorinn aš žvķ, ķ śtreikningum fyrir hóp vindbaróna sem kalla sig Vestanvindur, aš heildartekjur af vindorkuverum žess hóps į Vesturlandi, fyrir samfélagiš, gęti oršiš 22 milljarša króna į rekstrartķma orkuveranna. Ž.e. tępar 900 milljónir į įri. Žar af eiga sveitarfélögin aš skipta meš sér 300 milljónum į įri. Stór hluti žessara tekna er ķ formi śtsvars allra žeirra sem munu fį vinnu vegna vindorkuveranna. Žar stendur hnķfurinn ķ kśnni. Ef forsendur rektorsins eru notašar varšandi fjölda starfa sem mun fįst, en seinni hluti ašferšarfręši rektorsins leišrétt mišaš viš hugsanlega raunorkuframleišslu žessara vindorkuvera, žį fękkar fjöldi starfa um helming og tekjum sveitarfélaga einnig. Heildartekjur samfélagsins hljóta einnig aš minnka samsvarandi. Žį er nišurstašan kannski aš heildartekjur į hverju rekstrarįri vindorkuveranna į Vesturlandi gefi samfélaginu einungis 450 milljónir og af žvķ fįi sveitarfélögin aš bķtast um 150 milljónir. Reyndar, eins og kemur fram ķ sķšasta pistli, žį er ljóst aš tekjur sveitarfélaga veršur mun minni, žar sem ekki er um aš ręša neina atvinnuuppbyggingu ķ žeim sveitum er vindurinn skal beislašur og hįlaunastörfin sem verša til viš stżringu veranna verša öll į höfušborgarsvęšinu. Sum sveitarfélög fį žvķ ansi litlar tekjur mešan önnur fį eitthvaš ašeins meira. Jafnvel mį bśast viš aš töluveršar tekjur falli til sveitarfélaga utan Vesturlands. Hitt er ljóst aš mörg žessara sveitarfélaga munu verša af öšrum tekjum, sem eru ķ hendi ķ dag. Žar er nęrtękast aš nefna feršažjónustuna, en einnig mį gera rįš fyrir aš landbśnašur skeršist verulega ķ grennd viš vindorkuverin. Žaš leišir aftur til žess aš samfélögin bęklast og fasteignaverš hrynur, meš tilheyrandi tekjufalli sveitarfélaga.

Eina atvinnuuppbyggingin sem žessi hópur nefnir er bygging vetnisverkmišju į Grundartanga, žar sem ętlunin vęri aš framleiša m.a. flugvélaeldsneyti. Žessi įform er skammt į veg komin og lķklegast notuš til aš greiša leiš fyrir leifum fyrir vindorkuverum. Žetta rķmar vel viš loftlagsįform rķkisstjórnarinnar og į žaš spila žessir menn. Loftlagsįform stjórnvalda eru óspart notuš til aš rökstyšja bygginu vindorkuvera. Stašreyndin er sś aš samkvęmt žeim įformum stjórnvalda žarf vissulega aš auka orkuframleišslu ķ landinu. Samkvęmt rammaįętlun eru nęgir kostir til vatns eša gufu virkjana, til aš uppfylla žį žörf. Jafnvel einnig til aš framleiša hér eldsneyti śr vetni ķ stórum stķl, žegar hagkvęmni žess veršur višunandi.

Vatnsorkan kallar vissulega į aš land fer undir mišlunarlón og įr geta breyst. Stundum til hins verra en einnig til betri vegar. Aušvitaš er sįrt aš sökkva landi, en žaš er žó mun minni skemmd fyrir nįttśruna en fjöldi vindorkuvera. Mun meira land žarf undir vindorkuver en vatnsorku, til framleišslu sama magns af orku, aš ekki sé nś talaš um rekstraröryggiš. Lķftķmi vindorkuvera er sagšur 25 įr, fer žó eftir žvķ hvort menn eru tilbśnir aš endurnżja spašana į žeim tķma. Lķftķmi vatnsorkuvers er meira en mannsaldur.

Aš lokum ašeins um hęš vindmilla, ž.e. žeirra sem įformaš er aš byggja vķtt og breytt um okkar fagra land. Viš hér į Skaganum žekkjum vel skorsteininn, sem felldur var fyrir nokkrum įrum. Ein vindmilla er eins og žrķr skorsteinar hver ofanį öšrum og žar ofanį žarf aš bęta viš 7 gįmum, upp į endann, hvern ofanį annan!

 

 


mbl.is Ķsland verši hluti af orkubrś
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Įsgrķmur Hartmannsson

Vitaš er hvaš žetta kostar, og kostanšurinn er langt umfram afköst.

Žetta vita til dęmis Žjóšverjar mjög vel į eigin skinni.

Įsgrķmur Hartmannsson, 27.9.2022 kl. 18:46

2 Smįmynd: Magnśs Siguršsson

Ef rektorinn er sį sem mig grunar, žį er vošinn vķs, hann er bśinn aš vera skattgreišendum dżr.

Minnist vestanvindhaninn eitthvaš į hagkvęmnina af vindmyllunum ķ Žykkvabęnum žegar hann kynnir mįliš?

Magnśs Siguršsson, 27.9.2022 kl. 18:55

3 Smįmynd: Gunnar Heišarsson

Reyndar bįrust žęr örlķtiš ķ tal ķ messunni, Magnśs. Nśverandi eigandi žeirra er nefnilega franska fyrirtękiš Qair, en mįlpķpa žess hér į landi, ekki minni mašur en Tryggvi Herbertsson, var einn prestanna. Hann gat "glatt" okkur meš žvķ aš nś ętlaši fyrirtękiš aš reisa žar enn stęrri vindmillur.

Į ekki Tryggvi annars einhverjar rętur aš rekja žarna austur til ykkar? Kannski vitleysa hjį mér.

Kvešja

Gunnar Heišarsson, 27.9.2022 kl. 19:48

4 Smįmynd: Magnśs Siguršsson

Tryggvi er Austfiršingur, śr Litlu-Moskvu, į nśna aš ég held sumarhśs ķ Mjóafirši.

Ég hjó eftir žvķ einhversstašar aš talsmenn žessara erlendu öšlinga ętlušu aš leifa ķslenskum fjįrfestum aš koma aš uppbyggingunni og žį vęri žetta vęnlegur kostur fyrir lķfeyrissjóšina.

Talaši Tryggvi eitthvaš um žaš hvort enn stęrri vindmyllur kęmu betur śt fyrir lķfeyrissjóšina eftir gjaldžrotiš ķ Žykkvabęnum?

Magnśs Siguršsson, 27.9.2022 kl. 21:01

5 Smįmynd: Gunnar Heišarsson

Nei Magnśs, hann foršašist aš nefna hversu stór gjaldžrotin verša. Fer vęntanlega eftir žvķ hvort žeir komi orkunni į góša markašinn į meginlandinu eša hvort žeir verši aš lįta mörlandann duga.

Kvešja

Gunnar Heišarsson, 27.9.2022 kl. 21:33

6 Smįmynd: Rśnar Mįr Bragason

Sjįlfur var ég of ungur til aš fylgjast meš fundarherferš um aš koma kvótakerfi į viš fiskveišar. Eftir žvķ sem ég hef lesiš um žaš og žessar kynningar į vindmyllum žį finnst mér sami tónninn. Fagurgalinn um aš allt verši svo ęšislegt og skili svo miklum tekjum nema ekkert talaš um vankantana. Tilkoma kvótakerfisins skyldi byggšir vķša um land eftir ķ rśst og mig grunar sterklega aš žessir vindmyllugaršar muni gera žaš sama. Lķkt og žś bendir į aš fį störf og óljóst aš skatttekjur skili sér nógu vel.

Rśnar Mįr Bragason, 28.9.2022 kl. 12:07

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband