Óhęf peningastefnunefnd

Loksins kom vaxtalękkun, svo sem ekki mikil en lękkun žó og ber vissulega aš fagna henni. En hśn er bęši allt of lķtil og kemur allt of seint.

Sama dag og Sešlabankinn kynnti lękkun į stżrivöxtum um 0,5%, kom frétt frį umbošsmanni skuldara um eftirgjöf skulda upp į  23,5 milljarša, til handa hśsnęšiskaupendum ķ vanda. Til aš setja žessa "rausn" ķ samhengi viš vaxtaokriš hér į landi, žį jafngildir žessi eftirgjöf skulda rétt rśmu einu prósentustigi vaxta af lįnum til hśsnęšiskaupa. Žvķ mį meš sanni segja aš ef vextir hér į landi vęru lęgri, hefši sennilega ekki žurft aš koma til afskrifta žessara lįna,a.m.k. ekki ķ sama męli.

Annar vandi, mun hęttulegri, er aš erlendir spįkaupmenn eru farnir aš spila į vaxtagróšann hér į landi. Viš hrun bankanna kom ķ ljós aš slķkir spįkaupmenn įttu gķfurlega fjįrmuni ķ ķslenska hagkerfinu. Meš fjįrmagnshöftum samkvęmt neyšarlögum, sem sett voru ķ kjölfar bankahrunsins, tókst aš koma ķ veg fyrir aš allt žetta fé fęri śr landi og setti okkur beinlķnis į hausinn. Žaš tók sķšan nęrri įtta įr fyrir okkur aš komast śt śr žeim vanda. Eša hvaš? Vandinn er enn til stašar, žar sem vaxtamismunur viš śtlönd er žvķlķkur og enn streyma hingaš spįkaupmenn ķ stórum stķl og ekkert lįt į.

Fyrir heimilin og fyrirtękin ķ landinu er žessi stefna Sešlabankans skelfileg. Fyrirfjįrmagnsöflin,sérstaklega erlend, er hśn hins vegar sem himnasending.

Peningastefnunefnd Sešlabankans er algjörlega óhęf. Hingaš til hefur henni ekki tekist aš rökstyšja hįvaxtastefnu sķna. Oftast hafa veriš notuš rök um aš veršbólgan vęri handan hornsins, launahękkanir til almennings hafa einnig veriš notašar sem afsökun.

Veršbólgan hefur hins vegar ekki enn sżnt sig, en mun vissulega gera žaš į endanum. Ekkert hagkerfi getur lifaš lengi meš lįga veršbólgu mešan vöxtum er haldiš ķ hęstu hęšum.

Svo merkilegt sem žaš er, žį höfšu launahękkanir ekki heldur įhrif į veršbólguna. Žó laun almennings hafi hękkaš verulega mišaš viš veršbólgu, žį var žarna einungis um örlķtiš brot į leišréttingu launafalls vegna hrunsins aš ręša, ekki eiginlegar launahękkanir heldur einungis örlķtiš brot į leišréttingu launa hins almenna launamanns. Slķk leišrétting hefur ekki įhrif į veršbólgu, enda fęstir žeirra sem hennar nutu aš fį einhverjar stórar upphęšir til aš velta śt ķ žjóšfélagiš. Hitt er undarlegra aš launahękkanir til hįtekjufólksins, sem hefur fengiš mun meiri hękkanir ķ prósentum tališ og margfaldar ķ krónum, skuli ekki hafa vakiš veršbólgudrauginn.

En nś hafa žessir snillingar sem fylla peningastefnunefnd fundiš nż rök, happdręttisrökin. Ég žurfti žó aš lesa aftur žessi orš Sešlabankastjóra, svona til aš vera viss, svo undarlega og barnaleg sem žau eru. Ekki ętla ég aš hella mér śt ķ frekari oršręšu um žessi rök bankastjórans, vil aš hann eigi žį skömm einn og óstuddur.

Vandi heimila landsins eru hįir vextir, vandi fyrirtękja landsins eru hįir vextir, vandi hagkerfisins eru hįir vextir.

Gróši bankanna er fyrir hįa vexti, gróši erlendra fjįrmagnseigenda eru hįir ķslenskir vextir.

Hvort viljum viš aš Ķsland sé fyrir fólkiš ķ landinu og fyrirtękin, svo žjóšfélagiš fįi blómstraš, eša fyrir bankana og erlenda fjįrmagnseigendur?


mbl.is Lęgri vextir raunhęfir
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Flatneskja stjórnmįlanna

Mikiš hefur veriš rętt um vanda stjórnmįlaflokka hér į landi og žaš litla fylgi sem žeir nį mešal žjóšarinnar. Žó skal engan undra, flatneskjan og popppślisminn sem rķkir mešal stjórnmįlamanna er slķkur aš engan greinarmun er lengur hęgt aš gera milli flokka. Örlķtill munur er į bošun žeirra til kjósenda, svona rétt mešan veriš er aš sękja atkvęšin, en žegar til valda er komiš er fljótt aš falla undan stóru oršunum. Žį er meira horft til skošanakannana, athugasemdadįlka netmišla og žeirra sem hęšst lįta ķ žjóšfélaginu. Grunngildin fjśka og kjósendur standa eftir sviknir og vonlausir.

Žegar sķšan fram koma stjórnmįlamenn sem žora, er samstundis rįšist gegn žeim. Slķkar įrįsir andstęšinga ķ pólitķk er ešlileg og skapar lķflega umręšu, mešan į henni stendur. En žegar samherjar taka žįtt ķ žessum įrįsum, er fokiš ķ flest skjól, sér ķ lagi žar sem kjósendur kalla meš örvęntingu eftir fólki sem žorir ķ pólitķk.

Allir žekkja sögu Sigmundar Davķšs Gunnlaugssonar ķ pólitķk. Hvernig hann kom į sjónarsviš ķslenskrar pólitķkur ķ framhaldi af bankahruninu, hvernig mįlflutningur hans var innan og utan žings, mešan hann var ķ stjórnarandstöšu, hvernig honum tókst aš fęra Framsóknarflokknum stórsigur ķ sķšustu kosningum og sķšan hvernig hann var myrtur mannorši af hįlfu eins manns, meš ašstoš rķkisfjölmišils Ķslands.

Strax og SDG tók til viš aš skipta sér aš pólitķk, hér į landi, hófust skipulagšar įrįsir gegn honum. Žar gekk fréttastofa ruv ķ fararbroddi og mun sennilega verša rannsóknarefni framtķšar framganga žess fjölmišils gegn honum ķ undanfara sķšustu kosninga og sķšan lįtlausar įrįsir allt žar til hann var felldur ķ margfręgum Kastljósžętti. Žar var endanlega gengiš frį mannorši SDG, į hępnum forsendum.

Einn mašur, sem hefur žį einu menntun aš hafa skilaš 17 einingum frį fjölbrautarskóla, fékk ķ hendur stolin skjöl frį lögfręšistofu ķ Panama. Ķ tķu mįnuši lį žessi lķtt menntaši mašur yfir skjölunum og flokkaši žau, sjįlfsagt eftir bestu vitund, en skorti alla menntun til starfans. Aš lokinni žessarar vinnu, fékk žessi mašur fyrrverandi vinnuveitanda sinn sér til fulltingis viš "opinberun sannleikans". Svo vel vildi til aš žessi fyrrum vinnuveitandi mannsins var einmitt fréttastofa ruv, sś sem lengst og haršast hafši gengiš ķ barįttunni gegn SDG.

Bśiš var til handrit, ķ samvinnu viš sęnska fréttastöš og leikritinu varpaš til žjóšarinnar. Engin bein haldbęr gögn voru lögš fram, einungis óskżrt ljósrit af pappķr žar sem nafn SDG kom fram, įn hans undirskriftar. Engan skal undra aš višbrögš SDG ķ žessari sjónvarpsupptöku voru vandręšaleg, enda komiš aš aftanaš honum. Žaš er aušvelt aš segja aš hann "hefši" įtt aš gera žetta eša hitt, en ljóst er aš fįum eša engum hefši tekist aš svara žessari įrįs, svo óvęnt sem hśn var. Žar aš auki var leikritiš žannig upp sett aš nokkuš er sama hvernig višbrögš SDG hefšu oršiš, leikritshöfundar höfšu slķka yfirburši aš žeim hefši ķ öllu falli tekist ętlunarverk sitt.

Žaš liggur ljóst fyrir aš hvorki bókhaldslęršir né löglęršir ašilar voru lįtnir lesa handrit aftökunnar, enda hefši žį sennilega žetta veriš stöšvaš af. Žaš liggur einnig ljóst fyrir aš fréttastofa ruv braut alvarlega lög meš śtvörpun žessa žįttar, bęši eigin sišferšislög sem og landslög.

Engum hefur enn tekist aš sżna fram į sekt SDG. Helstu sérfręšingar Guardian hafa fariš yfir mįliš og segja enga sök hans vera til stašar. Žį hefur Gušbjörn Jónsson rannsakaš žetta mįl, svo vel sem mį, samkvęmt gögnum Panama skjalanna og ęttu allir aš lesa žį śttekt hans. Nś, žegar flestum er ljóst aš SDG er ekki sekur ķ žessu mįli, er žvķ haldiš fram aš hann hafi brotiš sišferši og skašaš trśveršugleik sinn. Hvernig mį žaš vera žegar til žess meinta brots er stofnaš meš sišferšisbrot? Hver er žį trśveršugleiki fréttastofu ruv?!

Hvernig mį žaš vera aš žjóšin leggur meiri trśnaš ķ framsetningu fréttastofu ruv, byggša į oršum og gögnum frį manni, sem hann lį į ķ tķu mįnuši og flokkaši, įn nokkurrar žekkingar į žvķ sviši, en orš ęšsta manns žessa lands, sem hefur sżnt og sannaš aš hann hefur kjark til aš standa viš stóru oršin?! Er afl fjįrmagnsins svo gķfurlegt hér į landi aš žeim tekst aš sannfęra žjóšina um aš fyrirlżta žaš fólk sem žeim öflum stafar ógn af?!

Eygló Haršardóttir er nś undir įrįsum fréttastofu ruv. Hennar mannorš skal svert eša drepiš. Žó gerši hśn žaš eitt aš standa į sinni sannfęringu, sannfęringu sem hśn hafši žegar gefiš śt innan rķkisstjórnar.

Įsmundur Einar Dašason, Frosti Sigurjónsson og Vigdķs Hauksdóttir hafa sagt aš žau ętli ekki aš gefa kost į sér til įframhaldandi starfa į Alžingi. Allt var žetta fólk, įsamt SDG. EH og fleira fólki innan Framsóknarflokks, lykilfólk ķ andstöšunni viš icesave samningana, allt var žetta fólk afgerandi ķ sigri Framsóknarflokks ķ sķšustu kosningum og allt hefur žetta fólk veriš ķ lykilstöšu žess aš tókst aš lįta kröfueigendur borga sig śt śr žjóšfélaginu. Žetta fólk hefur veriš helsta barįttufólkiš gegn fjįrmagnsöflunum og haft kjark til aš standa į žeirri sannfęringu. En žegar slķk sannfęring og vinna fęrir fólki bara eintóman óhróšur, er ekki undarlegt aš žaš gefist upp. Žegar fólk vinnur stórvirki fyrir žjóšina, en žjóšin stendur óhaggaš meš žeim sem pķnir hana, fjįrmagnsöflunum, er til lķtils aš sóa lķfi sķnu ķ žaš.

Žaš er ekki nema ešlilegt aš andstęšingar ķ stjórnmįlum glešjist žegar óvinurinn lendir ķ vanda, aš ekki sé talaš um aš žeir séu nįnast hįlshöggnir ķ beinni śtsendingu. Žaš er og į aš vera ešlilegt, svo fremi aš heišarlega sé aš mįli stašiš. Pólitķskir andstęšingar ęttu žó aldrei aš nżta sér mannoršsmorš andstęšingsins, mannoršsmorš byggt į hępnum forsendum, sér til framdrįttar.

Hitt er verra, žegar samherjar ķ pólitķk nżta sér slķkt. Žvķ mišur er žaš svo aš nokkrir samherjar eru įvallt fljótir til žegar į ofangreint fólk er rįšist. Žar hafa samherjar ķ samstarfsflokknum gengiš hvaš lengst og sumir jafnvel lķkt žessu viš sśkkulašinammi. Ljótari er žó leikur sumra samflokksmanna žessa fólks. Žar er vissulega fķnna fariš ķ mįlin, žó sannarlega mašur hafi séš hlakka ķ mörgum lišleysingja Framsóknarflokks, sér ķ lagi vegna mannoršsmoršs Sigmundar Davķšs. Žar telja sumir sig eiga harma aš hefna, mešan ašrir sjį hugsanleg tękifęri ķ aš klifra örlķtiš upp stigann. Žetta fólk hefur ekki burši til aš koma sér upp į eigin veršleikum og nżtir žvķ ófarir annarra til aš upphefja sig.

Žaš voru žvķ mikil vonbrigši aš sjį aš nżjasti starfsmašur Framsóknarflokks, hin unga Lilja Alfrešsdóttir tók sér stöšu gegn kjarkfólkinu innan flokksins. Framtķš hennar ķ stjórnmįlum veršur ekki bjartari viš žaš.

Flatneskjan ķ ķslenskum stjórnmįlum er nįnast ógešslegt fyrirbrigši. Eitt orš hefur veriš fundiš upp ķ ķslenskri tungu, hin sķšari įr, žaš er oršiš "samręšustjórnmįl". Samkvęmt skilgreiningu žeirra sem žetta orš nota, žį eiga allir flokkar aš vinna saman og komast aš sameiginlegri nišurstöšu. Til hvers žarf žį aš kjósa? Mį žį ekki bara skipa hverjum stjórnmįlaflokk įkvešinn fjölda žingmanna og spara žį fjįrmuni sem fer ķ kosningar? Ef žeir sem lęgri hlut hljóta ķ augum kjósenda eiga aš hafa sömu völd og hinir sem žóknast kjósendum, žarf ekki aš kjósa.

Stjórnarandstašan fagnaši afsögn SDG og segir aš meiri frišur hafi skapast į Alžingi. Réttara er aš tala um aš stjórnarandstašan hafi fengiš aukiš afl innan Alžingis, vegna lišleskju žeirra sem eftir sįtu ķ rķkisstjórn. Er žaš svo ķ anda lżšręšisins, aš žeir flokkar sem kjósendur höfnušu ķ sķšustu kosningum, rįši hvernig žeir flokkar sem žjóšin treysti, stjórnar? Žetta er hin sanna birtingarmynd "umręšustjórnmįla", hin sanna flatneskja ķslenskra stjórnmįla.

Žegar ég geng til kosninga žį kżs ég žann stjórnmįlaflokk sem hefur stefnu sem mér hugnast og fólk sem ég treysti. Ef vilji meirihluta kjósenda er mér sammįla, žį ętlast ég til aš stjórnunin verši samkvęmt žeirri stefnu, śt allt kjörtķmabiliš. Ef meirihluti kjósenda er mér ekki sammįla, žį sętti ég mig viš žaš, uns kjörtķmabilinu lżkur. Svo einfalt er žaš.

Mįlpķpur fjįrmagnsaflanna mun aldrei getaš breytt žeirri hugsun minni, ķ hvaša mynd sem žau birtast, hvort žaš er ķ formi fréttastofu, ķ formi "virkra ķ athugasemdum", né heldur ķ formi hįvašaseggja į götum og torgum!! 


mbl.is „Žaš eru žķn orš“
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Žingmenn Sjįlstęšisflokks og stjórnarsįttmįlinn

Fréttastofa ruv hefur fariš hamförum eftir aš Eygló Haršardóttir félags- og hśsnęšisrįšherra sat hjį viš atkvęšagreišslu į žingi. Minna fer žó fyrir upphlaupinu į sķšum Moggans, helsta mįlgagni sjįlfstęšismanna.

Fréttamenn ruv hafa veriš duglegir aš elta uppi rįšherra og žingmenn Sjįlfstęšisflokks vegna žessa mįls. Žessum fréttamönnum hefur tekist aš nį żmsum lķtt hugsušum ummęlum frį žessu fólki, ummęlum sem sjįlfsagt margir hverjir sjį eftir. Jafnvel formašur žess flokks hefur lįtiš frį sér undarleg ummęli um mįliš og minna žau nokkuš į hiš "ķskalda mat" sem sį mašur lét falla ķ ašdraganda kosningar um icesave lögin, foršum daga. Žį helfraus heili Bjarna og engu lķkara en žaš hafi einnig gerst ķ vištali viš fréttamann ruv, vegna "Eyglóar mįlsins".

Ekki žarf svo aš tala um "ešlileg" vištöl fréttastofunnar viš stjórnarandstęšinga og hina venjubundnu "sérfręšinga". Žar er allt į sömu bókina lagt, sem įšur.

Ekki er ég sérstakur ašdįandi Eyglóar, sem stjórnmįlamanns. Tel hana frekar litlausa og hafa veriš mįttlaus viš aš koma sķnum mįlum gegnum rķkisstjórnina. Žvķ hefur hvorki veriš efni til aš męra hana né lasta, žó hiš sķšarnefnda komi kannski oftar upp ķ hugann og žį fyrir skort į drifkrafti gegn žingmönnum samstarfsflokksins.

Žegar rķkisstjórn er mynduš er geršur sįttmįli um hvernig vinna skuli śt kjörtķmabiliš. Hvaša mįlefni skal taka į og įherslur. Aušvitaš verša flokkar stundum aš fórna einhverjum mįlum sem žeir tala fyrir ķ kosningabarįttunni, žegar slķkur sįttmįli er geršur. Žaš er sķšan žessi stjórnarsįttmįli sem er leišandi ķ störfum rķkisstjórnarinnar, śt kjörtķmabiliš.

Viš myndun nśverandi rķkisstjórnar var gerš žessa sįttmįla einstaklega aušveldur, enda mįlflutningur beggja stjórnarflokka ótrślega samhljóša fyrir kosningar. Žvķ tók žaš verk stuttan tķma og flest įherslumįl beggja flokka rśmušust innan sįttmįlans.

En hver hefur svo framkvęmdin veriš?

Ķ megin atrišum hefur tekist aš koma flestum mįlum ķ framkvęmd. Eftir standa žó einstök mįlefni, einkum žau mįl sem Framsókn hafši talaš fyrir. Mį žar helst nefna afnįm frķtekjumarks bóta aldrašra og öryrkja, afnįm verštryggingar og flugvöllur ķ Vatnsmżrinni.

Skżrt er tekiš fram ķ stjórnarsįttmįlanum aš afnema skuli frķtekjumark bóta aldrašra og öryrkja. Žetta mįl er į hendi félagsmįlarįšherra en meš einhverjum óskiljanlegum hętti hefur henni ekki tekist aš standa viš žessa samžykkt. Mį žar kenna andstöšu įkvešinna žingmanna Sjįlfstęšisflokks.

Ekki er eins skżrt įkvęšiš um afnįm verštryggingar. Žó kemur skżrt fram aš stofnuš skuli nefnd um slķkt afnįm og aš henni beri aš skila af sér fyrir įramótin 2013/2014. Nefndin var skipuš og hśn skilaši af sér, héraumbil į réttum tķma. Vandinn var hins vegar, aš flestir nefndarmenn misskildu sitt hlutverk, ruglušu saman oršunum "hvort" og "hvernig". Einungis einn nefndarmašur skildi skipunina rétt og skilaši sérįliti.

Žessum ruglingi meirihluta nefndarmanna tóku sjįlfstęšismenn fagnandi og hafa nįš aš žvęla mįlinu fram og til baka, žar til loks einhver óskapnašur var svo kynntur, nś ķ lok starfstķma žessarar rķkisstjórnar. Óskapnašur sem er ķ engum takt viš stjórnarsįttmįlann og tekur ekki meš neinu móti į žeim vanda sem verštryggingin hefur į almenning, žjóšina og žjóšarbśiš ķ heild sinni!

Ķ kaflanum um samgöngumįl, ķ stjórnarsįttmįla rķkisstjórnarinnar, er skżrt tekiš fram aš flugvöllurinn ķ Vatnsmżrinni skuli standa óhaggašur. Ekki var langt lišiš į stjórnarsamstarfiš žegar Sjįlfstęšismašur ķ embętti innanrķkisrįšherra, stašfesti dįnarvottorš flugvallarins, meš samningsgerš viš Reykjavķkurborg. Formašur flokksins hefur sķšan afhent Reykjavķkurborg afsal aš lóšum viš enda neyšarbrautar, samkvęmt samningi sem geršur var į sķšasta kjörtķmabili, milli tveggja samherja ķ Samfylkingunni, fyrir stóru landsvęši viš suš vestur enda neyšarbrautarinnar! Žvķ er ljóst aš nś er svo komiš aš engin neyšarbraut er fyrir sjśkraflug į suš vestur horni landsins og innan tķša mun nęsti varaflugvöllur fyrir utanlandsflugiš vera ķ Skotlandi!

Hvergi ķ stjórnarsįttmįlanum er žó tiltekiš aš gerš skuli fjįrmįlaįętlun til įrsins 2021. Gerš slķkrar įętlunar, undir lok kjörtķmabils, er eins vitlaust sem frekast getur veriš, sér ķ lagi žegar nįnast er ljóst aš nśverandi rķkisstjórn missir umboš sitt og til valda kemur fjölflokka stjórn žar sem hver höndin mun verša upp į móti hver annarri og hrossakaup um öll mįlefni lįtin rįša. Undir slķkri fjölflokka rķkisstjórn, sem aš auki hefur sagt aš hśn hugnist ekki žessi fjįrmįlaįętlun, er ljóst aš veriš er aš leggja mikla fjįrmuni og vinnu ķ tilgangslaust plagg. Aš auki er ekki gert rįš fyrir aš žau mįlefni sem rķkisstjórnin hefur ekki fullnęgt, samkvęmt nśverandi stjórnarsįttmįla, einkum ķ félagslegum mįlum, er ekki innan žessa plaggs, er ekki undarlegt aš rįšherra sem meš žau mįlefni fer, sjįi sér illfęrt aš samžykkja žaš.

Eygló Haršardóttir er žvķ ekki aš brjóta upp stjórnarsamstarfiš į neinn hįtt. Žó henni hafi ekki tekist aš fullnęgja stjórnarsįttmįlanum aš fullu, er ekki viš hana aš sakast ķ žvķ efni. Žó hśn samžykki ekki einhverja tilgangslausa vinnu utan stjórnarsįttmįlans, eru žaš engin svik viš stjórnarsamstarfiš!

Hins vegar vęri hollt fyrir žingmenn Sjįlfstęšisflokks, žį einkum formanns flokksins, aš lesa stjórnarsįttmįlann yfir. Žį kęmust žeir aš žvķ hverjir hafa veriš duglegastir viš aš fara framhjį žeim sįttmįla, hverjir hafa veriš ógn viš tilveru žessarar rķkisstjórnar, allt žetta kjörtķmabil. Aš taka svo "ķskalt mat" aš hausinn frjósi, hefur aldrei veriš til lukku. Žvķ mišur viršist žaš henda formann Sjįlfstęšisflokks ę oftar!

Žaš sorglega, fyrir okkur sem ekki getum sętt okkur viš vinstra afturhald ķ rķkisrekstri, er deginum ljósara aš ef nśverandi rķkisstjórn hefši stašiš viš stjórnarsįttmįlann og unniš eftir honum, vęru žessir flokkar aš ganga til kosninga svo sterkir aš enginn vafi vęri um įframhaldandi velmegun ķ landinu.

Žį vęru aldrašir og öryrkjar bśnir aš fį sķna leišréttingu og vęru įnęgšari. Žį vęri fjįrmįlakerfiš oršiš heilbrigt, meš einn gjaldmišil ķ landinu og lękkandi vexti į lįnum til hśsnęšiskaupa. Žį vęri bśiš aš treysta tilveru flugvallarins ķ Vatnsmżrinni, bęši sem neyšarflugvöll žegar vį ber aš og einnig sem varaflugvöll fyrir utanlandsflugiš. Svona mętti lengi telja, žvķ žó heilt yfir hafi žessari rķkisstjórn tekist aš vinna eftir stjórnarsįttmįlanum, betur en įšur hefur žekkst, žį eru žaš einmitt žau mįl sem snśa beint aš kjósendum, sem hafa oršiš śtundan.

Žvķ munu kjósendur ekki endurnżja umboš žessarar rķkisstjórnar. Žar mį sannarlega sakast viš žingmenn og rįšherra Sjįlfstęšisflokks. Žeir hafa į kjörtķmabilinu grafiš gröf žessarar rķkisstjórnar, žeir hafa séš til žess aš hér mun rķkja nįnast stjórnleysi vinstri aflanna, į nęstu įrum, meš tilheyrandi skelfingu fyrir žjóšina!


mbl.is Ręddu ekki įkvöršun Eyglóar
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Eitraši kokkteillinn

Mašur veit ekki hvernig taka skal žessari frétt, hvort mogginn sé žarna aš gera grķn, eša hvort stjórnarherrarnir séu gengnir af göflunum!

Fyrir žaš fyrsta er žetta frumvarp, ž.e. ef um raunverulegt frumvarp er aš ręša, svo langt frį raunveruleikanum og žeim loforšum sem kjósendum voru gefin fyrir sķšustu kosningar, aš varla er hęgt aš tala um žetta sem sama mįlefni. Stjórnarsįttmįlinn er skżr ķ žessu mįli, en žar stendur m.a. oršrétt:

"Ķ ljósi žess aš verštryggšar skuldir hękkušu og eignaverš lękkaši, m.a. vegna įhrifa af gjaldžroti fjįrmįlafyrirtękja og įhęttusękni žeirra ķ ašdraganda hrunsins, er rétt aš nżta svigrśm, sem aš öllum lķkindum myndast samhliša uppgjöri žrotabśanna, til aš koma til móts viš lįntakendur og žį sem lögšu sparnaš ķ heimili sķn, rétt eins og neyšarlögin tryggšu aš eignir žrotabśanna nżttust til aš verja peningalegar eignir og endurreisa innlenda bankastarfsemi. Rķkisstjórnin heldur žeim möguleika opnum aš stofna sérstakan leišréttingarsjóš til aš nį markmišum sķnum.

Ęskilegt er aš nżta žaš tękifęri sem gefst samhliša skuldaleišréttingu til aš breyta sem flestum verštryggšum lįnum ķ óverštryggš. Lękkun höfušstóls nżtist žį til aš koma ķ veg fyrir aš mįnašarleg greišslubyrši aukist verulega, jafnvel žótt lįn verši greidd hrašar nišur. Žannig mį einnig koma ķ veg fyrir žensluhvetjandi įhrif leišréttingarinnar og styrkja grundvöll peningastefnunnar, en žaš er mikilvęgur lišur ķ afnįmi hafta.

Sérfręšinefnd um afnįm verštryggingar af neytendalįnum og endurskipulagningu hśsnęšislįnamarkašarins veršur skipuš į fyrstu dögum nżrrar rķkisstjórnar og mun skila af sér fyrir nęstu įramót."

Žarna kemur skżrt fram aš unniš skuli aš afnįmi verštryggingar og aš nefndu um slķkt afnįm og hvernig aš žvķ skuli stašiš, verši skipuš. Sś nefnd var vissulega skipuš og hśn skilaši af sér tillögum. Vandinn var bara sį aš einungis einn nefndarmašur skildi sitt hlutverk, mešan ašrir nefndarmenn héldu aš verkefni nefndarinnar vęri aš meta "hvort", en ekki "hvernig", ętti aš afnema verštrygginguna. Engin spurning er žó aš nefndin įtti einungis aš koma meš tillögur um "hvernig" afnema ętti verštrygginguna!!

Ķ öšru lagi er žetta frumvarp svo gjörsamlega śr korti viš raunveruleikann og žann vanda sem hśsnęšiskaupendur bśa viš og kemur hvergi nęrri žvķ aš taka į žeim vanda. Verštrygging hefur įhrif į vexti og er veršbólguhvetjandi. Vandi hśsnęšiskaupenda liggur fyrst og fremst ķ hįum vöxtum hér į landi, svo hįum aš jafnvel höršustu mafķósar, bęši vestan hafs og austan, myndu blygšast sķn fyrir slķka okurvexti. Fjįrmagnskostnašurinn er hęrri en nokkur möguleiki er fyrir venjulegt fólk aš rįša viš. Ofanį žetta velur Sešlabankinn aš reikna śt veršbólgu meš allt öšrum hętti en žekkist erlendis, ž.e. aš reikna hśsnęšiskostnaš inn ķ slķkan śtreikning, en slķkt žekkist hvergi ķ žeim löndum sem viš mišum okkur viš. Vęri žessi hluti tekinn śt śr śtreikningi žeirrar vķsitölu sem notuš er viš śtreikning verštryggšra lįna, vęri verštryggingar.įttur žeirra nįnast enginn, eins og stašan er ķ dag. Eftir sętum viš samt meš vexti ofanį žessi verštryggšu lįn, sem eru nįlęgt žvķ aš vera helmingi hęrri en vextir óverštryggšra hśsnęšislįna erlendis. Ķ žessu liggur vandi hśsnęšiskaupenda, fjįrmagnskostnašnum. Ašgengi aš lįnum er ekki vandamįl, enda varla til öruggari og betri fjįrfesting en lįn til hśsnęšiskaupa. Greišslumat į sķšan aš tryggja aš enginn reisi sér buršarįs um öxl. Lengd lįnstķma er heldur ekkert vandamįl, žar sem vešiš aš baki lįninu lifir ķ flestum tilfellum lįntakann og jafnvel mun lengur! 

Ķ žrišja lagi gerir žetta svokallaša frumvarp rįš fyrir aš undanžįgu megi gera frį megin reglunni, bęši lįnstķma sem og greišslumati. Žessa undanžįgu mį žó einungis gera fyrir žį sem illa stadda fjįrhagslega! Žvķlķkt bull! Žetta er eins og aš taka įvaxtaskįlina af boršinu og henda tveim žrem sśkklašimolum į žaš ķ stašinn, žegar séš var aš of langt var gengiš!

Hverjir eru ķ mestum vanda vegna hśsnęšiskaupa? Eru žaš ekki einmitt žeir sem verr standa fjįrhagslega? Ef hinn eitraši kokteill 40 įra lįnanna er svona hęttulegur, ętti žį ekki einmitt aš vķkja žeim bikar frį žeim sem minnst hafa? Ef greišslumat kemur ķ veg fyrir aš žaš fólk geti tekiš lįn, er žį lausnin fólgin ķ aš fara framhjį greišslumatinu? Žvķlķkt rugl, žvķlķk fjarstęša!!

Hvort mįlflutningur sjįlfstęšismanna um aš "markašurinn" eigi sjįlfur aš sjį til žess aš fólk hętti aš taka verštryggš lįn og fęra sig yfir ķ óverštryggš, er barnaskapur sem žeir trśa, eša hvort ašrar hvatir liggja žar aš baki, breytir litlu. Hvoru tveggja er gališ.

Žaš er enginn "frjįls markašur" hér į landi, žegar kemur aš fjįrmįlastofnunum. Enda landiš žaš fįmennt og dreifbżlt aš slķkt frelsi gęti aldrei virkaš sem skyldi, ekki frekar en į matvöruverslun ķ landinu. Sešlabankinn setur svokallaša stżrivexti og enginn banki getur lįnaš undir žeim. Ķ raun eru vextir allra śtlįnsbanka į svipušu róli, įkvešnu hlutfalli fyrir ofan stżrivexti. Undantekningin er aušvitaš okurlįnastofnanir sem kallast "smįlįnafyrirtęki", en žaš er annar kapķtuli, sem er svartur blettur į okkar žjóšfélagi.

Žį er žaš aš öllu leyti į valdi bankanna sjįlfra, hvernig lįn fólk tekur. Uppsetning į kostunum sem ķ boši eru, er į valdi bankanna sjįlfra. Žaš gengur enginn venjulegur mašur inn ķ banka til aš semja um lįn, hann hefur einungis um aš velja žį kosti sem bankinn bżšur og svo aušvitaš žann kost aš ganga tómhentur śt. Žaš hefur ķ umręšunni veriš notaš sem rök aš fleiri taka verštryggš lįn en óverštryggš. Mešan bankinn ręšur mun svo vera, hann vill aušvitaš tryggara lįniš, fyrir sig!

Žaš er žvķ annaš hvort barnaskapur aš halda žvķ fram aš žessi breyting geti oršiš af sjįlfu sér, nś eša žeir sem žannig tala séu aš verja einhverja annarlega hagsmuni. Verštryggš neytendalįn verša aldrei afnumin nema meš lagasetningu, rétt eins og žeim var komiš į. Til žess er sętabragšiš af žessum lįnum of mikiš fyrir bankanna.

Undanfarin tvö įr hefur peningastefnunefnd Sešlabankans lagt reglulega leiš sķna śt į svalir bankans, bleytt į sér puttann og rekiš hann śt ķ loftiš. Žanniš hefur žessir svokallašir fręšingar, meš sjįlfan sešlabankastjóra ķ fararbroddi, komist aš žvķ aš "veršbólguskot sé ķ vęndum". Enn bólar ekkert į žessu vošaskoti, veršbólgan bara lękkar og lękkar og nś svo komiš aš ef hśsnęšislišur er tekin śt śr męlingunni, svona eins og sišašar žjóšir gera, žį bśum viš nś viš veršhjöšnun! En fręšingarnir ķ Svörtuloftum spį samkvęmt puttanum sķnum og žvķ eru stżrivextir frį bankanum nś į žeim męlikvarša annaš eins žekkist hvergi ķ hinum vestręna heimi! Žrįtt fyrir žetta hefur tekist aš halda veršbólgunni nišri, en vegna gķfurlegs žrżstings frį ofurvöxtum Sešlabankans, er bara spurning hvenęr stķflan springur. Hvaš ętlar peningastefnunefnd žį aš gera?

Eins og įšur segir liggur vandi hśsnęšiskaupenda fyrst og fremst ķ miklum fjįrmagnskostnaši. Rót žess kostnašar liggur fyrst og fremst ķ verštryggingu lįna, žó ašrir hlutir komi žar einnig viš sögu. Verštryggingin er žó stęšsti skašvaldurinn.

Nś liggur fyrir aš kosiš verši ķ haust, svo undarlegt sem žaš er. Nįnast öruggt mį telja, verši žetta frumvarp aš lögum, aš til valda komist einhverskonar samsteypustjórn margra flokka, į vinstri vęngnum. Slķkar rķkisstjórnir eru sjaldan langlķfar, en geta valdiš miklum skaša į starfstķma starfstķma.

Eins og įšur segir, er kominn gķfurlegur žrżstingur į hagkerfiš vegna hįrra stżrivaxta Sešlabankans. Žaš žarf sterka stjórn til aš standast žann žrżsting. Rķkisstjórn margra flokka, žar sem hver höndin er upp į móti annarri og mįl rekin įfram meš żmiskonar hrossakaupum, er vķsasta leišin til aš žessi stķfla bresti. Guš hjįlpi Ķslandi, verši mynduš slķk margflokka rķkisstjórn.

Žį mun ekki langt aš bķša žess aš veršbólgudraugurinn, sem peningastefnunefnd og sešlabankastjóri žykjast hafa fundiš meš puttanum, lįti į sér kręla. Og žį mun veršbólgan ekki męld meš einnar stafa tölu, jafnvel ekki tveggja stafa. Aušveldlega gęti veršbólgan žį ętt yfir 100%, į örstuttum tķma.

Hvaš ętli farmiši ašra leišina śr landi, kosti?!


mbl.is Verštryggingin ekki afnumin
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Brexit og afl sveitavargsins

Enginn efast um aš nišurstaša kosningar ķ Bretlandi, um śrgöngu žess śr ESB, er einhver stęšsti višburšur žaš sem af er žessarar aldar, į heimsvķsu.

Višbrögšin hafa hins vegar veriš blendin. ESB elķtan, fjölmargir fjölmišlar, hagfręšingar og ekki sķst fjįrmįlamenn, lķta žetta sem svartan dag, mešan almenningur fagnar. Žarna var ķ raun barįttan milli lżšręšis og fjįrmįlaręšis hįš og lżšręšiš hafši sigur.

Ein fyrsta fréttin af nišurstöšu kosningarinnar, sem ruv flutti, var nokkuš undarleg. Žar sagši aš meirihluti Skota og Noršur Ķra, įsamt flestum borgum Englands og Wales, hefšu kosiš įframhaldandi veri ķ ESB. Mikiš andskoti er sveitavargurinn ķ Wales og Englandi žį öflugur!

Žaš hefur veriš meš eindęmum aš fylgjast meš fréttum af žessum atburši, hér į landi. Žekktir ašildarsinnar vita ekki hvar į žį stendur vešriš og margar stórundarlegar yfirlżsingar hafa oltiš af vörum žeirra. Sį sem talinn er vera rķkasti mašur landsins segir žetta vera "efnahagslegt sjįlfsmorš" Bretlands.  Stofnandi nżjasta stjórnmįlaflokks landsins, sem stofnašur er ķ žeim eina tilgangi aš koma Ķslandi inn ķ ESB, segir žetta vera "įfall fyrir alla heimsbyggšina".

Lengst gengur žó fyrrverandi formašur Samfylkingar, Įrni Pįll Įrnason, žegar hann segir žessa kosningu vera "flipp". Og hann gengur enn lengra og skilgreinir lżšręšiš alveg upp į nżtt, reyndar ekki hęgt aš sjį neitt lżšręši eftir, yršu hans skošanir ofanį. Žaš mį sem sagt einungis vera lżšręši um įkvešna hluti, žį hluti sem eru žóknanlegir og ef nišurstaša kosninga er rétt. Oft hefur žessi mašur opinberaš fįvisku sķna, en sjaldan sem nś!

Einn er žó sį ķslendingur sem sér hlutina ķ öšru ljósi. Žaš er forseti vor. Hann skrifar góša greiningu į hver įhrif Brexit geti oršiš, į Bretland sjįlft, okkur ķslendinga og heimsbyggšina. Fįir ķslendingar hafa betri og skarpari sżn pólitķk en einmitt Ólafur Ragnar, hvort heldur er innlenda pólitķk eša erlenda. Hann, eins og meirihluti kjósenda Bretlands, sér tękifęrin.  

"Lįtum ekki taka Evrópu frį okkur" segir utanrķkisrįšherra Žżskalands. Žessi orš lżsa vel hugsanahętti žess fólks sem rįšskast meš žjóšir ESB. Ķ žeirra hug er ESB Evrópa! Žvķlķkt bull!

Evrópa liggur yfir landsvęši sem telur 10.800 ferkķlómetra. Af žvķ žekur ESB einungis 4.320 ferkķlómetra, eša nęrri 40%. Nįlęgt 60% af landsvęšum Evrópu eru utan ESB!! Žaš getur enginn tekiš Evrópu frį einum né neinum, hins vegar gętu kjósendur žeirra landa sem mynda ESB tekiš žann óskapnaš frį elķtunni, fengju žeir tękifęri til žess.

Kosningar eru hornsteinn lżšręšis. Eftir aš kosiš hefur veriš og nišurstaša liggur fyrir, hefur lżšręšiš talaš. Žetta viršist žó ekki eiga viš ķ hugum žeirra sem ašhyllast ESB. Nś er hafin undirskriftasöfnun mešal Breta um aš endurtaka kosninguna. Įstęša žess er aš nś telja sumir aš aukinn meirihluta žurfi til. Engum datt žó ķ hug aš nefna žetta fyrir kosninguna. Ķ kosningunni sjįlfri kusu 16,8 milljónir kjósenda śtgöngu śr ESB. Undirskiftasöfnun nś, svo skömmu eftir kosningarnar, žarf žvķ aš telja aš minnsta kosti žann fjölda, eša fleiri. Aš hętti ESB vilja žeir sem ašhyllast sambandiš ķ Bretlandi nś kjósa aftur og svo aftur og aftur, allt žar til "rétt" nišurstaša fęst.

Eins og įšur sagši, žį er žessi atburšur tvķmęlalaust sį stęšsti į žessari öld. Hvernig śr spilast fer eftir žvķ hvort rįšamenn nįlgast žaš verkefni sem vandamįl eša tękifęri. Ķ öllum mįlum mį sjį vandamįl og ķ öllum mįlum mį sjį tękifęri. Nišurstašan fer aš öllu leyti eftir žvķ hvor leišin aš markinu er valin.

Žvķ mišur er ekki aš sjį aš rįšmenn ESB lķti žetta sem tękifęri, žvert į móti hafa margir sagt žetta vera vandamįl sem nįnast er óyfirstķganlegt. Žar liggur kannski vandinn sjįlfur, rįšamenn įtta sig ekki į hvaš žeir eru aš gera rangt. Lżšręšishalli innan sambandsins er slķkur aš žegnarnir vilja ekki viš una. Žį er annaš stórt vandamįl, en žaš er yfirgangur fįrra stóržjóša innan sambandsins og hinum minni gert aš hlżša. Ķ vištengdri frétt viš žetta blogg er ekki aš sjį aš skilningur forseta Frakklands sé mikill, žar sem hann leggur til aš Frakkar og Žjóšverjar taki enn frekar yfir stjórn sambandsins. Hvernig er erfitt aš sjį, žar sem žessar žjóšir hafa nś žegar tögl og haldir ķ stjórn žess.

Eina leišin fyrir ESB, svo žaš fįi lifaš ķ einhverri mynd, er aš auka enn frekar rétt žjóša til lżšręšis. Aš auka vęgi smęrri žjóšanna og lįta af öllum hugmyndum um eitthvaš stórrķki Evrópu. Žį žarf aš draga stórlega śr žvķ sukki sem tķškast ķ rekstri žessa sambands, en sem dęmi hafa reikningar žess ekki fengist samžykktir ķ įrarašir, vegna misręmis. Žjóšir sem hvattar eru af sambandinu sjįlfu til aš sżna fyrirhyggju og rįšdeild ķ fjįrmįlum, sętta sig ekki viš žaš sukk sem tķškast ķ rekstri ESB. Žetta žarf aš vinna hratt og vel. 

Aš öšrum kosti munu fleiri lönd fylgja fordęmi Breta. Žį gęti fariš svo aš innan skamms tķma verši einungis eitt rķki innan ESB, Žżskaland.

 


mbl.is Frakkar og Žjóšverjar taki frumkvęši
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Nżr forseti

Žjóšin hefur vališ sér nżjan forseta, Gušna Th Jóhannesson. Žaš er žvķ viš hęfi aš óska žeim įgęta manni og hans fjölskyldu til hamingju.

Ekki kaus ég Gušna, žó ég hafi vissulega kosiš rétt, eftir eigin sannfęringu. Og lķtiš get ég gert viš žvķ žó ekki hafi veriš nęgjanlega margir sammįla mér. Svona er bara lżšręšiš, meirihlutinn ręšur og hinir verša aš sętta sig viš nišurstöšuna.

Enginn efast um aš Gušni er hinn mętasti mašur, ljśflingur hinn mesti. Og enginn efast um aš slķk skapgerš er kostur fyrir forseta, en žaš žarf meira til. Forseti žarf aš hafa stašfestu og dug. Stašfestu til aš standa į sķnu mįli ķ žįgu žjóšarinnar og dug til aš halda žvķ til streitu.

Žvķ mišur reyndi lķtt į žessa kosti ķ kosningabarįttunni, sem var meš eindęmum litlaus. Žvķ er eftir aš sjį hvort Gušni hefur žessa mannkosti, til samans viš góšmennskuna. Žaš į eftir aš sjį hvort hann hefur stašfestu til aš standa meš žjóšinni ef og žegar henni mislķkar störf stjórnvalda, jafnvel žó viš stjórnvölinn sitja hans nįnustu vinir. Og žaš į eftir aš sjį hvort hann hefur dug til aš standa meš žjóšinni gegn hans vinum, ef og žegar til žess kemur.

Vonandi er Gušni meiri mašur en fram kom ķ kosningabarįttunni, vonandi hefur hann stašfestu og dug til aš standa meš žjóšinni.

Ķslendingar, innilega til hamingju meš nżjan forseta, kosinn ķ lżšręšislegum kosningum.

Hamingjuóskir til žķn og žinnar fjölskyldu Gušni Th Jóhannesson, veršandi forseti.


mbl.is Stefnan aš sameina en ekki sundra
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Nokkuš seint ķ rassinn gripiš

Žaš er nokkuš seint ķ rassinn gripiš žegar bśiš er aš gera ķ buxurnar.

Žaš lį fyrir žegar žessi rķkisstjórn var mynduš aš ķ bįšum stjórnarflokkum var sterkur vilji til aš flugvöllurinn ķ Vatnsmżrinni yrši įfram ķ óbreyttri mynd. Ķ bįšum flokkum er žetta meitlaš ķ stefnuskrį og žvķ ešlilegt aš žessi vilji vęri settur ķ stjórnarsįttmįlann. Žaš eina sem vantaši var aš rķkisstjórnin kęmi žessum vilja sķnum og kjósenda sinna, til framkvęmda. Vitaš var aš skipulagsvaldiš lį hjį borginni, žó landiš vęri aš stęšstum hluta ķ eigu rķkisins og um flugöryggi landsins vęri aš ręša.

Ķ staš žess aš vinda sér strax ķ mįliš og ganga žannig frį žvķ aš viš vellinum yrši ekki hreyft, var bara bešiš og skķturinn lįtinn leka hęgt og rólega ķ buxurnar!

Žįverandi Innanrķkisrįšherra gerši sķšan samning viš borgarstjórn um aš neyšarbrautinni skildi lokaš og hluti af landi rķkisins fęri til borgarinnar. Stjórnarlišar geršu ekkert, létu sér vel lķka og enn hélt drullan aš leka ķ buxur žeirra. Hafi žeir haldiš aš slķkur samningur, undirritašur af rįšherra, vęri ekki gildur, er fįviska žeirra meiri en hęfir žingmönnum og rįšherrum!

Žegar sķšan kom aš efndum žessa samnings įkvaš nżr Innanrķkisrįšherra aš lįta mįliš fara fyrir dómstóla. Aušvitaš verša dómstólar aš dęma eftir lögum og mįliš tapašist fyrir bįšum dómstigum. Žar var ekki veriš aš dęma śt frį öryggis- eša skynsemissjónarmišum, ekki hvort tilvera vallarins vęri öryggismįl. Žar var einungis dęmt um hvort undirskrift rįšherra vęri gild eša ekki og aušvitaš er hśn gild. Žaš vęri undarleg stjórnsżsla ef svo vęri ekki!

Žaš lį fyrir viš upphaf stjórnarsamstarfs žeirra flokka sem nś eru viš völd aš borgarstjórn vildi koma vellinum burtu, meš góšu eša illu. Žaš var ekki aš įstęšulausu aš žetta atriši vęri sett ķ stjórnarsįttmįlann. Žegar sķšan žįverandi Innanrķkisrįšherra undirritaši samkomulagiš viš borgarstjórn, įttu stjórnarlišar aš įtta sig į alvarleik mįlsins. Žarna įtti rķkisstjórnin aš grķpa innķ og gera žęr rįšstafanir sem til žurftu, svo vellinum yrši bjargaš og til aš forša rķkinu frį dómsmįli. Ekkert var žó gert, drullan lak bara įfram ķ buxurnar!

Nś, žegar drullan er komin upp į bak stjórnarliša į loks aš gera eitthvaš. Örfįr starfsvikur Alžingis til kosninga og nįnast śtilokaš aš koma mįlinu gegnum žingiš. Žetta er aš öllum lķkindum tapaš strķš. Völlurinn mun missa öryggisbrautina į haustdögum og eftir örfį įr veršur nęstu braut lokaš og žį mun völlurinn allur.

Talaš hefur veriš um byggingu nżs flugvallar ķ Hvassahrauni. Samkvęmt Rögnunefndinni (Dagsnefndinni) er tališ aš žaš sé mögulegt. Einungis hafa žó fariš fram skrifboršsrannsóknir į žeirri framkvęmd, engar naušsynlegar haldbęrar rannsóknir liggja fyrir um žann staš eša hvort lendingarskilyrši žar sé til stašar. Žetta kemur fram ķ téšri skżrslu og lagt til aš slķkar rannsóknir yršu hafnar. Ekkert hefur žó veriš unniš aš mįlinu. Žį liggur ekkert fyrir um hver eša hvernig fjįrmagna skuli slķka byggingu. Aušvitaš liggur ķ augum uppi aš borgarsjóšur fjįrmagni byggingu į nżjum flugvelli, žaš er jś borgin sem vill völlinn burt śr Vatnsmżrinni. En um žetta žarf aušvitaš aš semja, ef nż stašsetning finnst, stašsetning sem hefur sama flugöryggi og nśverandi flugvöllur.

Žegar frį žvķ hefur veriš gengiš, fundinn stašsetning sem uppfyllir flugöryggiskröfur og samiš um hver skuli borga, er hęgt aš fara aš huga aš minnkum starfsemi ķ Vatnsmżrinni, samhliša uppbyggingu hins nżja flugvallar. Žar til žetta hefur veriš gert, į ekki aš hrófla viš vellinum į neinn hįtt. Ef ekki finnst önnur stašsetning, ef ekki nęst samkomulag um hver skuli borga, mun flugvöllurinn ķ Vatnsmżri aušvitaš verša rekinn įfram. Žį žarf aš einhenda sér ķ uppbyggingu hans og gera hann žannig śr garš aš hann geti enn frekar žjónaš sķnu hlutverki.

Rķkisstjórnin hefur stašiš sig meš eindęmum illa ķ žessu mįli og žaš litla sem žašan hefur komiš einungis flękt žaš enn meira. Nś, žegar allt er komiš ķ hönk, völlurinn aš hverfa, žarf óbreyttur žingmašur aš boša frumvarp til bjargar.

Hvers vegna ķ andskotanum var Hanna Birna ekki stoppuš af meš undirskrift samkomulagsins? Hvers vegna ķ andskotanum var ekki strax hafist handa viš aš semja frumvarp til varnar flugvellinum og tilveru hans?

Af hverju žarf stjórnsżslan hér į landi alltaf aš vera eins og hjį einhverjum hottintottum og viršist žar litlu skipta hver er viš völd.


mbl.is Frumvarp um flugvöllinn ķ haust
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

"Minnihlutalżšręši"

Į žessu kjörtķmabili hefur oršiš "minnihlutalżšręši" heyrst nokkuš oft. Hver höfundur žessa oršskrķpis er žekki ég ekki, en eins og gefur aš skilja vellur žetta bull oftast śr munni žeirra sem eru ķ minnihluta į Alžingi, žó einstaka žingmenn meirihlutans séu nokkuš skotnir ķ žessu oršskrķpi. Samkvęmt žvķ sem nęst veršur komist į merking žessa oršs aš vera aš žeir sem ķ meirihluta eru skuli hlusta į og fara aš rįšum minnihlutans. Ekki aš nśverandi minnihluti hafi sżnt neina tilburši til žess į sķšasta kjörtķmabili.

Aušvitaš er ekkert til sem heitir minnihlutalżšręši. Lżšręši byggir alltaf į kosningum og vilja meirihluta žeirra sem kjósa. Stjórnmįlaflokkar setja sér stefnu og tala fyrir įkvešnum įherslum. Kjósendur meta žaš sem fyrir žį er boriš og kjósa sķšan žann flokk sem žeim hugnast best. Žeir flokkar sem nį aš mynda meirihluta į Alžingi sjį sķšan um stjórn landsins, samkvęmt žeim stefnum og įherslum sem žeir bošušu kjósendum. Žannig er lżšręši og getur ekki meš nokkru móti veriš į annan hįtt. Žaš fer enginn ķ kjörklefann til aš kjósa einn flokk og ętlast sķšan til aš sį flokkur starfi eftir stefnu og įherslum annars flokks.

Žvķ mišur eru alltaf einhverjir stjórnmįlamenn sem misskilja žetta hlutverk sitt, misskilja lżšręšiš. Sumir telja sig meš žvķ vera einhverskonar sįttasemjara, aš žeir séu aš sętta mismunandi sjónarmiš. Lżšręšiš gengur ekki śt į žaš, lżšręšiš gengur śt į aš meirihlutavilji sé virtur!

Eitt gleggsta dęmiš um žennan fįrįnleik er nś aš bķta okkur landsmenn ķ rassinn, meš ófyrirsjįanlegum og skelfilegum afleišingum. Žegar stjórnmįlamašur sem mikiš hefur hęlt sér af svoköllušum "sįttarstjórnmįlum" (annaš oršskrķpi) komst ķ stól rįšherra, žį var eitt fyrsta verk žess stjórnmįlamanns aš undirrita samkomulag viš meirihluta borgarstjórnar. Žetta samkomulag var ķ algerri andstöšu viš stefnu žess flokks sem žessi stjórnmįlamašur er ķ og ķ andstöšu viš žęr įherslur sem lofaš var fyrir kosningar, nokkrum vikum fyrr. Žį var žetta samkomulag einnig ķ fullri andstöšu viš stefnu og įherslur samstarfsflokksins ķ rķkisstjórn. Žvķ til višbótar var žetta ķ algerri andstöšu viš undirskriftasöfnun mešal kjósenda, žar sem yfir 70.000 manns ritušu nafn sitt.

Meš žessu gerręši, sem gert var ķ nafni svokallašrar sįttar, gekk žessi stjórnmįlamašur freklega gegn vilja meirihluta kjósenda og nišurstašan mun valda mikilli ślfśš mešal žjóšarinnar. Öryggi landsbyggšarfólks er sett aš veši og gjįin milli landsbyggšar og höfušborgar mun dżpka. 

Žarna mį segja aš oršskrķpiš "minnihlutalżšręši" opinberist best. Afleišingarnar verša sķšan enn frekari ósįtt og illindi.


mbl.is Sorglegt aš neyšarbrautin loki
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Fyrir hverja?

Fyrir hverja er naušsynlegt aš skipta Landsvirkjun upp?

Frį žvķ Landsvirkjun var stofnuš, um mišjan sjöunda įratug sķšustu aldar, hefur žaš fyrirtęki veriš rekiš į grunni samfélagsžjónustu, ž.e. hagnašinum hefur veriš skilaš til landsmanna ķ formi ódżrrar orku. Hin allra sķšustu įr hefur žetta breyst og fyrirtękiš horfir meira og meira til aušsöfnunar. Enginn efast um aš orkufyrirtęki gętu skilaš verulegum hagnaši, sennilega engin fyrirtęki hér į landi betur ķ stakk bśin til žess, einungis žarf aš hętta aš skila hagnašnum beint til eigendanna ķ formi ódżrrar orku og milljaršarnir fara aš safnast saman. Aušvitaš eru žaš landsmenn sem žį milljarša borga ķ sjóši orkufyrirtękjanna.

Žaš eru fleiri fyrirtęki ķ orkuframleišslu en Landsvirkjun, fyrirtęki sem sum eru ķ eigu sveitarfélaga og sum ķ einkaeigu. Žessi fyrirtęki eru flest lķtil mišaš viš Landsvirkjun og verša ķ raun aš fylgja veršlagningu žess.  

Žaš er žvķ ķ raun pólitķsk įkvöršun hvort Landsvirkjun veršur nżtt ķ samfélagsžįgu og verš orkunnar til landsmanna žannig aš ašrar žjóšir öfundi okkur.

Nś hefur danskur hagfręšingur, aš beišni samtaka išnašarins, komist aš žeirri nišurstöšu aš žetta kerfi okkar sé ekki nógu gott, aš skipta žurfi upp fyrirtękinu og helst selja alla partana śr žvķ. Žannig myndist žaš sem hann kallar "ešlileg samkeppni" um orkuverš.

Žį er bara spurningin, ešlileg fyrir hverja?

Viš žekkjum öll hvernig samkeppni virkar hér į landi, žarf ekki annaš en horfa til bankanna, eldsneytissölu, flutninga, nś eša matvöruverslana. Samrįš og sukk er allsrķkjandi og allir nema neytendur gręša. Svo mun einnig fara ef verš į orku fęr aš rįšast į einhverjum gervimarkaši. Žį fyrst fara orkufyrirtękin aš gręša į kostnaš landsmanna.

Og hvers vegna žarf aš selja žetta fyrirtęki? Hvers vegna mį stęšsti hluti orkuframleišslunnar ekki vera į einni hendi? Hvers vegna mį ekki leišandi fyrirtęki, sem rekiš er į samfélagsgrunni, vera įfram?

Aušvitaš getur reynst erfitt fyrir hagfręšinga aš skilja hugtakiš samfélag, enda žeirra hugur allur fastur viš aš gręša sem mest. Žeim danska er žvķ kannski smį vorkunn.

Eins og įšur segir žį hefur stjórn Landsvirkjunar horft frekar til aušsöfnunar en hins samfélagslega žįttar, sem fyrirtękinu var žó uppįlagt aš sinna, viš stofnun žess. Žarna kemur til breyting į lögum um fyrirtękiš, breyting sem ekki var til góšs fyrir landsmenn.

Eitt aš žeim "sóknartękifęrum" sem fyrirtękiš hefur fundiš er sęstrengur til annarra landa. Sumir halda vart vatni vegna žessa glópagulls, mešan ašrir reyna aš vara viš skelfingunni.

Vitaš er aš orkuverš mun hękka verulega viš lagningu slķks sęstrengs og žaš eitt ętti aš hringja bjöllum hjį eigendum žessa fyrirtękis, landsmönnum. Žį eru efasemdir um fjįrhagslega hliš mįlsins. Allir śtreikningar gera rįš fyrir aš Bretar nišurgreiši orkuna verulega en jafnvel žį hlaupa śtreikningar Landsvirkjunar į gróšanum į hundrušum milljarša, eša frį nįnast engum gróša upp ķ nokkur hundruš milljarša. Trśveršugleiki śtreikninganna er žvķ enginn!

Ef einhverjar breytingar žarf aš gera į žessu fyrirtęki okkar landsmanna, ętti aš horfa til žess eins aš styrkja žaš sem samfélagsfyrirtęki. Aš Landvirkjun verši įvallt ķ eigu landsmanna og aš arši žess verši įvallt skilaš ķ formi eins lįgs orkuveršs og hugsast getur.

Žį ęttu allar į fyrirtękinu aš įkvaršast af eigendum žess, ž.e.landsmönnum öllum. Viš žurfum ekki danskan hagfręšing į launum hjį samtökum išnašarins til aš segja okkur fyrir verkum, jafnvel žó žar fari hinn vęnsti mašur.

 

 


mbl.is Landsvirkjun verši skipt upp
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Hvers vegna?

Hvers vegna žarf aš taka ruv af auglżsingamarkaši? Žessi stofnun hefur veriš į į žeim markaši frį stofnun og engin įstęša til aš breyta žeirri stefnu. Mun frekar ętti aš lękka lögbundin gjöld į landsmenn, sem til stofnunarinnar fer, jafnvel aš afnema lögbindinguna og gera afnotaskattinn valfrjįlsan. Aš koma žessari stofnun ķ ešlilega samkeppni viš ašra fjölmišla.

Meš žvķ aš taka ruv af auglżsingamarkaši er veriš aš gera hana enn hįšari stjórnvöldum, hverjum tķma. Žaš er magnaš aš rįšherra śr žeim eina flokki sem setur frjįlsręši og heilbrigša samkeppni į oddinn skuli tala fyrir žvķ aš rķkisvęša enn frekar įkvešna stofnun.

Helstu rök žeirra sem vilja ruv af auglżsingamarkaši eru aš meš žvķ sé liškaš til fyrir "frjįlsa" fjölmišla og samkeppni žeirra geti veriš betri, vęntanlega fyrir žį sjįlfa. Önnur rök eru aš hér žurfi aš vera rķkisrekinn óhįšur fjölmišill, rekinn af sameiginlegum sjóšum landsmanna.

Hvorug žessara raka halda vatni. Fyrir žaš fyrsta er ekkert samhengi milli einkarekins fjölmišils og frjįls fjölmišils. Einkareknir fjölmišlar eru alltaf hįšir eigendum og žvķ frjįlsręši žeirra ekkert. Samkeppni milli fjölmišla byggir ekki į žvķ auglżsingamagni sem žeim kemst aš koma frį sér, heldur žeirri dagskrį sem žeir velja aš flytja og trśveršugleik starfsfólks žeirra.

Og ekki veršur séš aš sį rķkisrekni fjölmišill sem viš landsmenn rekum fyrir lögbundiš fé śr vösum okkar sé neitt sérstaklega óhįšur. Žar, eins og ķ öšrum fjölmišlum, rķkir bullandi pólitķk og starfsmenn žessa fjölmišils ekki sparir į aš nżta sér hann ķ žeim tilgangi. Enda kannski ekki von til aš starfsmenn ruv telji sig žurfa aš gęta hlutleysis, žegar stjórnarmenn stofnunarinnar telja sig ekki bundna af slķkri kvöš. Skemmst er aš minnast ummęla eins stjórnarmanns ruv, sem nś į yfir höfši sér saksókn, vegna pólitķskrar įrįsar į einn frambjóšandann til forsetaembęttisins.

Ķ staš žess aš taka ruv af auglżsingamarkaši į aušvitaš aš lękka lögbundna innheimtu af landsmönnum, til handa stofnuninni. Jafnvel aš lįta hana keppa alfariš į samkeppnisforsendum. Aušvitaš myndi stofnunin ekki lifa af slķka samkeppni, en žaš er kannski einmitt mergur mįlsins. Mešan starfsfólk hennar kemst upp meš aš nżta sér žessa stofnun ķ eigin pólitķsku strķši, ķ nafni mįlfrelsis, er stofnunin tķmaskekkja og kannski betur geymd undir torfu!

 

 


mbl.is Vill RŚV af auglżsingamarkaši
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

"Eitthvaš annaš"

Ķ gegnum įrin hafa žeir sem andvķgir eru stórišju gjarnan talaš um "eitthvaš annaš", žegar umręšan fer aš verša žeim erfiš. Ekki hafa fengist skilgreiningar į hvaš žetta "eitthvaš annaš" er, ekki fyrr en eitthvaš óvęnt dśkkar upp, oftast öllum aš óvörum og įn žess aš nokkur bein stefnumörkun hafi įtt sér staš. Nś hęlir žetta sama fólk sér af vexti feršažjónustunnar, segja hana dęmi um "eitthvaš annaš".

Vöxtur feršažjónustunnar hér į landi er žó minnst aš žakka einhverri stefnumörkun og allra sķst stjórnmįlastéttinni. Įstęša žessa vaxtar mį aš stęšstu eša öllu leiti žakka bankahruninu og žvķ falli sem varš į gengi krónunnar gagnvart erlendum gjaldmišlum. Feršir hingaš til lands uršu allt ķ einu įkaflega hagstęšar fyrir erlenda feršamenn. Žetta żtti af staš bolta sem enn rśllar, žó gengi krónunnar gagnvart erlendum gjaldmišlum sé hęgt og örugglega aš styrkjast. Hversu lengi sį bolti rśllar er erfitt aš segja til um, en vķst er aš hann mun hęgja verulega į sér. Žar kemur fyrst og fremst til žaš gullgrafaraęši sem feršažjónustuašilar stunda af miklum móš. Žaš mun žvķ verša sjįlf feršažjónustugreinin sem mun leggja feršažjónustuna ķ rśst og žaš fyrr en sķšar. Móširin étur barniš sitt.

En aftur aš fyrirsögninni, "eitthvaš annaš".

Umręšan um stórišju hér į landi er oftast byggš į upphrópunum įn allra stašreynda. Helstu "rök" žeirra sem andskotast śt ķ žennan hornstein hagkerfis okkar, eru mengun, fį og illa launuš störf og skattaundanskot stórišjufyrirtękja. Hvernig skošast žessi rök ķ samanburšinum viš feršažjónustuna? 

Engin fyrirtęki hér į landi bśa viš strangari kröfur um mengunarvarnir og stórišjan og engum fyrirtękjum hefur tekist aš nį eins miklum įrangri ķ minnkun mengunar į hvert framleitt tonn og žau sömu fyrirtęki. Allar sķnar mengunarvarnir verša žęr aš greiša sjįlfar, ekki hęgt aš sękja neitt fé til rķkissjóšs til žeirra framkvęmda. Er nś svo komiš aš ķslensk stórišja er meš allra minnstu mengun į hvert framleitt tonn ķ heiminum, auk žess aš nżta aš stórum hluta endurnżjanlegan orkugjafa viš framleišsluna. Śt frį sjónarmiši nįttśruverndar į heimsmęlikvarša, vęri žvķ algjörlega gališ aš loka žeim!

Feršažjónustan, hins vegar, mengar mjög mikiš og skilur eftir sig varanlegan skaša į nįttśrunni. Engar kröfur eru geršar til žeirra sem hana stunda um mengunarvarnir, į einn eša neinn hįtt. Žegar svo allt er komiš ķ óefni og skašinn er oršinn óvišrįšanlegur, jafnvel varanlegur, er kallaš eftir "ašstoš" frį rķkissjóš. Nś sķšasta dęmiš er Mżvatn, en žaš mį telja upp fjölda annarra dęma, s.s. skortur į salernisašstöšu, stķgagerš og aš ógleymdri hįlkueyšingu viš feršamannastaši, svona eins og kallaš var hįtt eftir nś ķ vetur. Hvers vegna er feršažjónustuašilum ekki gert skylt aš sjį um žessi mįl sjįlfir, aš žeir greiši fyrir rannsóknir og endurbętur svo feršažjónustan geti blómstraš? Aš hverju žarf rķkissjóšur aš hlaupa undir bagga meš feršažjónustunni, mešan önnur fyrirtęki verša aš standa sjįlf undir kostnaši viš slķkar ašgeršir. Ekki er eins og veršlagning feršažjónustuašila sé svo knöpp, žvert į móti viršist žessi fyrirtęki, žó mörg séu, blómstra įgętlega.

Vissulega eru tiltölulega fį störf viš stórišjuna ķ landinu, ekki "nema" u.ž.b. 10 žśsund, meš afleišustörfum, jafnvel enn fleiri. Hins vegar eru žessi störf ķ öllum tilfellum vel launuš mišaš viš sambęrileg störf. Stórišjan kemst ekki upp meš aš vera meš undirboš eša svarta starfsemi innan sinn vébanda.

Ķ feršažjónustu starfar hins vegar mun fleira fólk, hversu margir veit enginn žar sem svört starfsemi žar er fljótandi śt um allt. Laun žeirra sem į annaš borš eru gefin upp, eru meš žvķ allra lęgsta sem žekkist og oftar en ekki undir lögbundnum kjarasamningu. Mesta vinna margra stéttarfélaga, ž.e. žeirra sem er stjórnaš af fólki sem nennir, sś ein aš reyna aš fylgjast meš og krefjast bóta į brotum į kjarasamningum. Žau nį žó ašeins litlum hluta žeirra brota. Samhliša aukningu feršažjónustunnar er kall eftir auknu hśsnęši fyrir feršafólk og spretta žvķ hótelin upp sem gorkślur śt um allt land, žó geggjunin sé žó hvergi eins mikil og į höfušborgarsvęšinu. Flutt er inn verkafólk til aš byggja žetta hśsnęši, oftar en ekki er svindlaš į žvķ kjaralega og žar blómstrar einnig svarta starfsemin.

Žvķ er stöšugt haldiš fram aš stórišjufyrirtęki greiš ekki sķna skatta hér į landi, stundi skattsvik. Engum hefur žó tekist aš benda į nein lögbrot ķ žvķ sambandi, ekki sķšan nokkru fyrir sķšustu aldamót. Stórišjan er enda undir vökulum augum skattayfirvalda og śtilokaš fyrir žau aš stunda einhver skattsvik. Bókhald žeirra er opiš eftirlitsašilum og ķ mörgum tilfellum hverjum sem vill. Hins vegar geta menn deilt um hvort žeir alžjóšasamningar sem viš erum ašilar aš séu okkur hagsęlir, žegar kemur aš skattlagningu žessara fyrirtękja. Eftir sem įšur eru stórišjufyrirtękin meš allra stęšstu skattgreišendum landsins, bęši ķ beinum og óbeinum sköttum.

Hvernig er žessu hįttaš ķ feršažjónustunni? Fjöldi fyrirtękja er sjįlfsagt meš óašfinnanlegt bókhald, annar fjöldi, kannski stęrri, er meš bókhald sem ekki stenst skošun og svo er fjöldi fyrirtękja ķ feršažjónustu sem eru alls ekki til, bókhaldlega séš. Žaš er vitaš aš mikiš ósamręmi er ķ aukningu gjaldeyris hér į landi, notkun erlendra greišslukorta og yfirleitt aukning į neyslu feršafólks, stenst engan veginn skattaskil feršažjónustunnar.  Žetta hefur valdiš skattayfirvöldum heilabrotum og žó vilji žar į bę sé rķkur til aš lįta dęmiš stemma, er langur vegur frį aš žaš sé aš takast. Žaš er žvķ hverjum manni ljóst aš skattsvik eru landlęg mešal feršažjónustunnar.

Žaš er ljóst aš žetta "eitthvaš annaš" er ekki aš virka sem skyldi hjį okkur, enda engin bönd eša nein stjórnun af neinu tagi į feršažjónustunni. Žar fęr hiš villta ešli gullgrafarans aš rįša og mun žaš aš lokum verša hennar banabiti.

Vęri ekki betra aš gera žetta af einhverjum sóma, aš um žessa starfsgrein giltu sömu reglur og ašra starfsemi hér į landi. Feršažjónustufyrirtękin eru aš selja afurš og fyrir hana verša žau aš greiša, aš lįgmarki žannig aš hęgt sé aš hafa einhverja stjórn og bönd į henni. Aš blóšmjólka landiš fyrir skammtķmagróša mun aldrei skila neinu.

Žaš žarf aušvitaš aš setja mörk um fjölda feršafólks til landsins, setja mörk um fjölda į hverjum staš og koma į stżringu. Žaš er gališ aš hver sem er geti selt feršir hvert sem er įn allrar stjórnunar eša eftirlits. Žaš er ekki fjöldi feršafólks sem gildir, heldur gęši žeirrar žjónustu sem viš veitum. Fęrra feršafólk žarf ekki aš žżša lęgri tekjur af žvķ, žvert į móti gętu žęr bęši hękkaš og oršiš stöšugri og styrkari.

Žeim sem aš einhverju leyti verša uppvķsir aš lögbrotum, hvort heldur skattsvikum eša öšrum lögbrotum, į umsvifalaust aš śthżsa frį allri žįtttöku ķ žessum geira, um aldur og ęvi. Fyrir žį sem stunda žessa išju af skynsemi og fara aš lögum ķ landinu, er óžolandi aš svikarar fįi gengiš lausum hala ķ žessari atvinnugrein.

Nś er talaš um aš feršažjónustan sé enn einn hornsteinn hagkerfis okkar. Žvķ fer fjarri. Mešan žessi starfsemi er rekin meš žeim hętti sem nś er, mešan skattsvik žykja ešlileg, mešan hver sem er getur gert hvaš sem er, mešan engin stjórn er į žessum mįlum, er feršažjónusta stęšsta ógnin viš hagkerfi žjóšarinnar.

Žetta žarf žó ekki aš vera svona, žarf einungis aš koma böndum į feršažjónustuna og reka hana eins og hjį sišmenntašri žjóš!

Stórišjan er sannarlega einn af hornsteinum okkar hagkerfis og žaš getur feršažjónustan einnig oršiš. Žaš eina sem žarf er aš feršažjónustunni verši sett sömu skilyrši og stórišjunni. Aš hér verši rekin sjįlfbęr feršažjónusta į besta hugsanlegan męlikvarša.  


mbl.is Gista ķ žvottahśsum
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Hręęturnar

Žęr eru margar hręęturnar ķ ķslenskum stjórnmįlum. Žaš eru žeir sem fara į stjį žegar einhver er felldur, žegar illa įrar hjį einhverjum.žį sjį žessir menn sér möguleika į aš koma sjįlfum sér į framfęri, enda hafa žeir ekki burši til aš koma fram į eigin veršleikum.

Fréttamišlar hafa veriš duglegir aš draga mannorš fjölda manns ķ svašiš og eigra žar engum. Engu mįli skiptir hvort um sekt eša sakleysi er aš ręša, oršrómi er dreift og innan tķšar veršur hann aš "sannleik". Ekki veršur annaš séš en fjölmišlar geri žetta meš skipulegum hętti og gegn įkvešnum hópum og einstaklingum. Jafnvel er žessum sóšaašferšum plantaš inn ķ forsetakosningarnar. Og sumir forsetaframbjóšendur kętast. Nżta sér žetta įstand, enda ekki menn til aš tefla fram eigin veršleikum.

Framsóknarflokkur hefur oršiš verulega fyrir baršinu į fjölmišlum og fįum žar eigraš. Stjórnmįlamenn hér į landi eru svo sem ekki neinir englar, svona flestir og skiptir žar engu mįli hvaša flokki žeir tilheyra. En fjölmišlarnir, dregnir įfram af sjįlfum rķkisfjölmišlinum, hafa engan įhuga į brestum stjórnmįlamanna, nema žeir tilheyri Framsókn. Og vissulega hafa žeir ekki legiš į liši sķnu ķ žeim óhróšri, ekki frekar en ķ barįttunni um Bessastaši. Fjölmišlaklķkan vill nį völdum, öllum völdum!

Žaš eru vķša hręęturnar sem skrķša nś fram śr fylgsnum sķnum, sumar ekki ķ fyrsta sinn.

Jón Siguršsson, sem fjölmišlar gjarnan kalla "fyrrverandi formann Framsóknarflokks", jafnvel žó leitun sé aš nokkrum manni um gjörvalla veröldina sem hefur gengt slķku viršingarheiti ķ styttri tķma en hann og örugglega enginn annar titill sem sį mašur skreytir sig meš, enst honum jafn stutt. Nś, eins og žegar hann nįši aš skreyta sig žeirri pįfuglsfjöšur aš kallast formašur Framsóknarflokks, skrķšur žessi mašur undan steini žegar flokkurinn į ķ vök aš verjast. Eigin veršleikar hans eru ekki meiri en svo aš honum er ómögulegt aš žrķfast nema į óförum annarra.

Sumariš 2006 nįši Jón žeim merka įfanga aš verša formašur Framsóknarflokks. Ekki vegna žess aš hann vęri svo góšur stjórnmįlamašur, ekki vegna žess aš hann hafi sżnt merki mikillar visku eša skörungsskap. Nei, hann nįši aš komast ķ žaš embętti vegna žess aš žįverandi formašur, Halldór Įsgrķmsson var śtbrunninn og yfirgaf opinberann stjórnmįlavettvang. Žaš sannašist sķšan tępu įri sķšar hversu miklum mannkostum Jón Siguršsson var gęddur. Žį leiddi hann flokkinn ķ gegnum kosningar, žar sem flokkurinn hlaut afhroš og formašurinn sjįlfur nįši ekki kjöri į Alžingi. Žį sagši hann af sér embętti og viš žjóšin höfum veriš aš mestu laus viš afskipti žessa manns af pólitķk frį žvķ, eša allt žar til nś.

Nś žykist žessi mašur getaš mokaš flórinn. Hann telur sig sennilega bestan til žess verks. Hann hefur svo sem ekki legiš į skošunum sķnum, eftir aš įrįsirnar į nśverandi formann Framsóknar hófust og veriš duglegur aš taka undir meš nišurrifsöflunum. Į žvķ viršist hann žrķfast.

Žaš er stórt nafn aš bera, "Jón Siguršsson". Margir gegnir og góšir Ķslendingar hafa boriš og bera žetta nafn, žó enginn jafnist til hįlfs viš žann Jón Siguršsson sem fęddist į Hrafnseyri viš Arnarfjörš žann 17. jśnķ 1811. Sį Jón Siguršsson sem fjölmišlar velja aš titla "fyrrverandi formann Framsóknarflokks" ber žó sķst žaš nafn, jafnvel žó hann geti skreytt sig meš öšrum titli, ž.e. "fyrrverandi Sešlabankastjóri". En žvķ embętti gegndi hann örlķtiš lengur en formannstöšu Framsóknar.

Eitt er vķst aš fylgi Framsóknar hefur bešiš hnekki, enda umręša fjölmišla gegn flokknum meš žeim hętti aš fęstir žora aš višurkenna opinberlega fylgi viš flokkinn, žó višhorfiš breytist kannski žegar komiš er inn ķ kjörklefann. Hitt er į kristaltęru, aš ef margnefndur Jón Siguršsson, sem fjölmišlar titla "fyrrverandi formann Framsóknarflokks", heldur įfram aš kroppa ķ žaš sem hann telur vera oršiš hrę, mun honum sennilega verša aš ósk sinni og fį hrę til aš kroppa ķ.

Mešan žessi mašur skreytti sig meš skrautfjöšur formanns Framsóknar, tókst honum aš fęla frį flokknum höršustu stušningsmenn hans. Eftir sįtu örfįir kjósendur sem voru óįnęgšir meš eigin flokk og kusu žvķ Framsókn, enda žessi skrautfjöšur flokksins į žeim tķma mun nęr žeirra eigin flokk ķ mįlflutningi sķnum en hinum gamla og gróna Framsóknarflokk. Og enn er mįlflutningur hans fjarlęgur žeim kjósendum sem hafa haldiš tryggš viš Framsókn, žó margur laumukratinn glešjist.

 

  

 


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband