Lög

Rķkissįttasemjari getur komiš fram meš sįttatillögu, stjórnvöld geta sett lög, hvort heldur er į samžykkt yfirvinnubann eša verkfall. En žaš er engin leiš aš setja lög į uppsagnir.

Sįttatillaga felur ķ sér aš samningsašilar setja deilu sķna ķ farveg sem žeir ekki munu geta haft nein įhrif į og verša aš sętta sig viš nišurstöšuna. Žetta ferli getur tekiš nokkurn tķma og į mešan rķkir óvissa. Žeir sem žegar hafa sagt upp störfum munu žvķ bķša meš endurrįšningu žar til nišurstaša nęst og meta aš henni lokinni hvort sś nišurstaša er įsęttanleg, įšur en til endurrįšningar er gengiš. Višbśiš er aš fleiri muni segja upp störfum, mešan žaš ferli gengur yfir og vķst aš ef ekki nęst įsęttanleg nišurstaš, munu enn fleiri hętta störfum.

Lög stjórnvalda į verkföll eru ķ raun af sama meiši. Deilan er žį meš valdi tekin af samningsašilum og sett ķ hendur matsmanna. Nišurstašan gęti oršiš enn verri og enn fleiri hętt störfum.

Žaš sem ég get ekki meš nokkru móti skiliš er hvers vegna ekki er hęgt aš nį žarna samning. Samninganefnd rķkisins hefur haldiš žvķ fram aš hśn hafi bošiš ljósmęšrum ķgildi 18% launahękkunar. En žó ekki nema um 4% ķ beinni hękkun, hitt į aš koma fram meš alls kyns hlišarašgeršum. Ešli slķkra hlišarašgerša er aš sumar fį ekkert og ašrar mikiš og heildar nišurstašan nęr sjaldnast žvķ sem upp var lagt meš. Žetta žekkir launafólk žessa lands, enda žessi ašferš ekki nż af nįlinni.

Ef samninganefnd rķkisins telur sig hafa heimild til aš semja viš ljósmęšur um ķgildi tęplega tuttugu prósent launahękkunar, af hverju ķ andskotanum er žeim ekki bošin slķk hękkun beint į grunnlaun?! Hvers vegna žarf aš fela stęrsta hluta hękkunarinnar ķ einhverjum hlišarašgeršum? Er žaš vegna žess aš samninganefndin veit aš endanleg nišurstaša gefur mun minna en reiknidęmin žeirra sżna?

Įstandiš er oršiš alvarlegt, graf alvarlegt. Ętla stjórnvöld žessa lands virkilega aš bķša žar til eitthvaš skelfilegt skešur? Žarf virkilega einhver hörmung aš koma til, svo rįšamenn vakni?


mbl.is Beinlķnis rangt aš ekkert nżtt kęmi fram
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Žegar aušmenn taka upp budduna

Enn er veriš aš tefja aš alvöru vegtenging fįist fyrir sunnanverša Vestfirši. Fyrir kosningar ķ vor lį ljóst fyrir aš vegur um Teigskó yrši fyrir valinu, einungis eftir aš fį samžykkt opinberra yfirvalda. Eftir kosningar kom annaš hljóš ķ skrokkinn. Žį var allt ķ einu naušsynlegt aš skoša fleiri leišir. Bręšur tveir, sem taldir eru til aušmanna žessa lands, tóku upp į žvķ aš opna buddur sķnar fyrir nżju sveitarstjórnina.

En eins og allir vita, opna aušmenn ekki buddur sķnar įn žess aš fį eitthvaš ķ stašinn. Og žaš varš raunin. Rįšinn var norsk verkfręšistofa til aš koma meš nżja og "ferska" sżn. Aušvitaš var sś sżn eins og til var ętlast, vegur skyldi lagšur annarstašar en um Teigskóg. Žeir norsku lögšu til aš brśaš skildi milli Reykjaness og Skįlaness, 800 metra langa brś. Žaš tók norsku verkfręšistofuna ekki nema nokkra daga aš komast aš žessari nišurstöšu. Enda var henni ekki ętlaš aš finna ódżrustu eša bestu leišina, heldur einhverja ašra en um Teigskóg. Hreppsnefndinni hafši žarna tekist aš koma mįlinu ķ algert uppnįm, fyrir tilstilli tveggja bręšra, sem sįu sér einhvern hag ķ aš tefja mįliš.

Forsendur norsku verkfręšistofunnar eru ķ algjörum molum. Fyrir žaš fyrsta gerir hśn rįš fyrir aš vegurinn aš Reykhólum verši nżttur įfram, einungis gert rįš fyrir nżrri tengingu ķ bįša enda hans. Žeir sem žennan veg hafa ekiš vita mętavel aš žaš er alger firra, byggja žarf žann veg upp frį grunni, eigi hann aš taka viš allri žeirri umferš sem til sunnanveršra Vestjarša fer og sķšan žeirri umferš sem bętist viš eftir aš Dżrafjaršargöng hafa veriš klįruš og vetrarvegur yfir Dynjandis- og Botnsheiš veršur lagšur. Vegstęšiš liggur žarna um skógi vaxiš svęši og hętt viš aš umhverfisspjöll verši mikil viš lagningu nżs vegar žarna, auk žess aukakostnašar sem af hlżst.

Žį liggja ekki fyrir neinar alvöru rannsóknir į hvernig botnlög eru ķ utanveršum Žorskafirši og žvķ ekki hver kostnašur er viš brśarstólpa žar, eša hvort yfir höfuš er hęgt aš brśa žarna. Kostnašarįętlun žeirra norsku er žvķ óskhyggja ein. Sem rök fyrir mįli sķnu nefnir žessi norska verkfręšistofa brśargerš ķ Noregi. Hvergi veit ég til aš brśaš hafi veriš žar, ef hęgt hefur veriš aš leggja veg um lįglendi įn slķks ofurmannvirkis og alls ekki ef vegalengdir aukast viš brśargerš. Enda Noršmenn sparir į aurinn og fara vel meš hann.

Teigskógur er eins mikiš rangnefni og hugsast getur, į žvķ kjarri sem vex nešarlega ķ sušurhlķšum Hallsteinsnesfjalls og nęgir aš ganga žar uppréttur til aš sjį til allra įtta. Mun fallegri og stęrri skóga mį finna žarna nęrri og mį t.d. nefna skóginn fyrir ofan Bjarkarlund og aušvitaš skóginn nešan Barmahlķšar, žar sem nśverandi vegur til Reykhóla liggur. Fleiri slķka skóga mį nefna į sunnanveršum Vestfjöršum og austur um Baršaströnd.

Verndargildi Teigsskógar er ekkert, enda bśiš aš planta ķ hann erlendum trjįm, eins og t.d. Alaskaösp.

Margir hafa fundiš hjį sér hvöt til aš skrifa um žetta blessaša kjarr, žvķ til varnar. Efast ég um aš margir žeirra hafi fariš į stašinn til aš lķta "djįsniš" augum, enda ekki aušvelt aš komast žangaš. Lęst hliš og ekki nema fyrir śtvalda aš komast žangaš. Žarf aš fara į svig viš lög ef ętlunin er fyrir hinn almenna Ķslendinga aš komast į svęšiš.

Eftir aš upplżst var aš tveir bręšur vęru aš fjįrmagna ósęttiš um löngu žarfa veglagningu um sunnanverša Vestfirši, meš žvķ aš bera fé į sveitarstjórn Reykhólahrepps, dettur manni óneitanlega ķ hug aš kannski hafi hafi sś hvöt, til skrifta, eitthvaš aš gera meš buddur bręšranna og jafnvel kęrumįl hinna żmsu svokallašra hagsmunaašila séu af sömu rót sprottnar. Reyndar eru flest žau hagsmunafélög į suš-vestur horni landsins.

Žaš er alveg dęmalaust aš sveitarstjórn Reykhólahrepps hafi lįtiš tvo bręšur hafa sig aš fķflum og žaš fyrir örfįr krónur. Žarna tókst henni aš flękja mįliš enn frekar og bśa til enn meira ósętti, bęši innan eigin sveitarfélags en ekki sķšur žeirra sem bśa vestan žess. Žaš er ķ alvöru spurning hvort sveitarstjórn hafi meš žessu framferši, aš lįta aušmenn kaupa sig, ekki gerst brotleg viš stjórnsżslulög. Og hverjar eru hvatir žessara bręšra, eša hagsmunir, aš žeir telji naušsynlegt aš bera fé į sveitarstjórn?!

Til aš žaš valdi ekki misskilningi, žį bżr höfundur ekki ķ Reykhólahreppi eša vestan hans, en ofbżšur hvernig komiš er fram viš žaš fólk sem žar bżr!!

 


Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband